Što radnici Europe misle o utjecaju tehnologije na radna mjesta

Zamislite budućnost u kojoj je masovna proizvodnja zamijenjena time da svaka zajednica radi i proizvodi primarno za svoje potrebe, budućnost u kojoj stanovnici koriste naprednu medicinsku tehnologiju u vlastitom domu i u kojoj se sastanci održavaju preko holograma iz modernih ureda budućnosti. Takva budućnost i nije tako daleka.

Točnije, ta vizija nije samo maštarija, već nas takva stvarnost čeka odmah iza ugla. Istraživanje koje je provela tvrtka Epson dalo je zanimljiv uvid u percepciju europskih radnika i poslodavaca i njihovo viđenje budućnosti radnih mjesta. Više od polovice (čak 57 %) europske radne snage u svim industrijama, uključujući zdravstvo, obrazovanje, maloprodaju i proizvodnju, vjeruje da će na njihovu industriju i njene organizacijske modele snažno utjecati tehnologija, a njih šest posto vjeruje da će njihova trenutna radna mjesta prestati postojati tijekom narednih 10 godina. Znači li to da nas čeka sumorna budućnost?

Pozitivan pogled na promjenu

Unatoč očekivanju snažnih promjena koje će tehnologija prouzročiti, nakon što je 17 stručnjaka za industriju i buduće trendove s radnicima podijelilo svoja viđenja tehnološkog napretka i njegova očekivanog utjecaja na radna mjesta, 64 posto radnika izrazilo je pozitivan stav o takvom viđenju budućnosti.

Ipak, optimizam sam po sebi neće biti dovoljan. Za poticanje promjena i ostvarivanje pozitivne transformacije u industriji bit će potreban predani rad organizacija. Trenutno 14 % zaposlenika smatra da njihove organizacije „izvrsno“ prate nove napretke u tehnologiji, a samo 28 % smatra da su njihove organizacije naročito uspješne u primjeni novih tehnologija.

Prilikom suočavanja s tim izazovom, organizacije na umu moraju imati i brige svojih radnika. Sveukupno 75 posto radnika uvjereno je da će napredak tehnologije rezultirati manjim brojem zaposlenika. Premda se taj postotak znatno razlikuje od zemlje do zemlje, svugdje vlada određena razina zabrinutosti. Najviše su zabrinuti zaposlenici u Španjolskoj, u kojoj 8 od 10 njih predviđa smanjenje radne snage, dok su najmanje zabrinuti u Njemačkoj, gdje utjecaj nove tehnologije brine 67 % Nijemaca. Pesimizam u Španjolskoj može se pripisati i drugoj najvećoj stopi nezaposlenosti u EU, ¹ dok optimistična Njemačka bilježi drugu najnižu, stoga je moguće da opće stanje zaposlenosti igra ulogu u javnom mišljenju.

Optimizam po djelatnostima

Jednako zanimljiv uzorak pokazale su i varijacije po djelatnostima. Radnici u proizvodnji izrazili su iznenađujuće optimistične stavove. Tako 75 posto radnika predviđa pomak prema lokalnim proizvodnim modelima, a 55 posto njih očekuje da će razina zaposlenosti u budućnosti biti jednaka, ako ne i veća. S obzirom na značajan utjecaj na proizvodnju koji se očekuje samo od 3D tehnologije, taj optimizam radne snage izrazito je zanimljiv.

U prosvjetnim djelatnostima, međutim, ispitanici ne dijele taj optimizam. Izrazili su zabrinutost o sposobnosti zadržavanja znanja zbog sve veće prisutnosti tehnologije u obrazovanju te o samim čimbenicima koji bi mogli ograničiti prenošenje znanja. Prosvjetni radnici naveli su financiranje, obuku nastavnika i zastarjelu tehnologiju kao najveće prijetnje obrazovanju budućih generacija. Štoviše, 61 posto prosvjetnih radnika smatra da nastavnici već sada nisu opremljeni za adekvatno osposobljavanje učenika vještinama potrebnim za uporabu modernih tehnologija u idućem desetljeću. Taj stav podrobnije ćemo razmotriti u našem daljnjem istraživanju.

Dakle, što nam govore iskustva radnika u Europi? Promjena stiže i prati ju ohrabrujući optimizam i vjera u pozitivne pomake, no nema mjesta za pretjerano zadovoljstvo. Ostaje ključno pitanje mogu li organizacije ostvariti ta pozitivna očekivanja i, naposljetku, tko će se pobrinuti za to da u konačnici i uspiju?

Želite li doznati više?

Potpuno izvješće sadrži sve uvide, možete ga preuzeti ovdje

1 http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Unemployment_statistics