Japan i dalje vodi: zašto hardver i dalje ima prednost

Tijekom prošlog stoljeća Japan je postao najbolji u razvoju niza tehnoloških inovacija koje su „prve na svijetu” i koje revolucioniziraju način naše igre i rada. Od džepnog kalkulatora iz 70-ih, uređaja za reprodukciju glazbe Walkman iz 1979., koji je promijenio način na koji slušamo glazbu u pokretu, pa do nedavnih androida (humanoidnih robota) koji govore, izgledaju i ponašaju se kao ljudi. Svi ti inovativni proizvodi savršeno su zadovoljavali potrebe svog vremena, stvorili novu vrijednost i uspjeli predvidjeti što je ljudima potrebno, možda čak i prije nego što su to sami shvatili. 

Snaga koja traje desetljećima

Tijekom 1990-ih i 2000-ih zemlju su pogodile financijske nedaće nastale uslijed naglog pada gospodarskog rasta i sve veće konkurencije zapadnih zemalja, kao i Kine. Iako su neke tvrtke pomalo zaostale, druge su potvrdile da je sposobnost Japana za inovacije i tehnološku industriju obnovljena i jača no ikad. Ugled te zemlje kao predvodnika u proizvodnji TV uređaja i bijele tehnike možda je bio donekle opao, no Japan je uspio vratiti svoj status globalne velesile u proizvodnji elektroničkog hardvera za primjenu na određenim potrošačkim i poslovnim tržištima razvojem i prepoznavanjem proizvoda u proizvodnim kategorijama koje su se brzo razvijale – od pisača do robotike. Uspješne tvrtke nadograđuju se na temelje postavljane tijekom brojnih desetljeća, usavršavajući i razvijajući tehnologiju koja će zadovoljiti današnje različite potrebe. Na primjer, hardver za minijaturnu robotiku za manju lokaliziranu proizvodnju uslijed vraćanja djelatnosti na zapad; senzori velike preciznosti koji omogućuju praćenje promjena u tijelu; te tehnologija za vizualnu komunikaciju dizajnirana za ispunjavanje najzahtjevnijih uvjeta radnog mjesta. 

Pojava softvera

Usprkos toj dugoj i bogatoj povijesti inovacija, pojavom servisa Google, Facebook, Twitter, YouTube, Apple, Uber i AirBnB u središte pozornosti došle su zemlje Zapada i sve se počelo vrtjeti oko „zanimljivijeg” softvera, više nego hardvera. Međutim, iako je pojam softvera danas iznimno popularan, s mrežom razvojnih rješenja koja se stalno širi kako bi se zadovoljile sve naše potrebe, hardver ostaje ključni pokretač evolucije današnjeg društva. A zasigurno će i dalje biti sučelje između ljudi i softvera. 

Japanska hardverska premoć

Odakle potječe taj uspjeh Japana u proizvodnji hardvera? Često se služim primjerom kuhara koji priprema suši i koji jednaku motivaciju nalazi u zadovoljnom osmijehu na licu gosta, kao i u količini dnevne zarade. Ideja majstora koji svoju specijalnost izvodi pred očima klijenta ključna je komponenta jedinstvenog načina proizvodnje poznatog pod nazivom „monozukuri”,što označava kombinaciju umješnosti i znanja o postupku proizvodnje i preduvjet održive proizvodnje. Osnovna je ideja u tome da majstor za vrijeme rada ima u vidu svog klijenta, što ga inspirira i pomaže mu savladati prepreke na koje eventualno nailazi u radu. Kada pojam „monozukuri”raščlanimo, možemo ga prevesti kao „umijeće”, koje se s vremenom usavršilo, praćeno željom za izradom vrhunskih proizvoda uz što manje otpadnog materijala i nedorečenosti, a uz pomoć preciznog inženjerskog znanja koje je sada usađeno u mentalitet japanskog korporativnog menadžmenta i proizvodnje. Svi se proizvodi izrađuju kroz neprekidan ciklus kontinuiranih poboljšanja i uvijek uzimajući u obzir krajnjeg klijenta. 

Istraživanje i razvoj

S obzirom na zemljopisni položaj, Japan nije bogat prirodnim resursima te je morao raspoložive resurse učinkovito upotrebljavati i uvoziti sirovine kako bi proizveo visokokvalitetan hardver za izvoz. Ta zemlja ima veliku gustoću stanovništva, što je ključan čimbenik u razvoju kompaktne i učinkovite infrastrukture, uključujući tehnologiju, a tvrtke imaju tradiciju usmjeravanja troškova prema istraživanju i razvoju, u što daje značajne rezultate.

Japan iznimno mnogo ulaže u istraživanje i razvoj. Prema najnovijim podacima, Japan je treći po količini ulaganja u istraživanje i razvoj, s 3,49 % utrošenog BDP-a godišnje i 10 od svakih 1000 zaposlenih aktivnih stanovnika koji rade u istraživanju. U poslovnom sektoru to iznosi 132,644 milijarde američkih dolara, od ukupnog troška za istraživanje i razvoj (PPP) koji iznosi 170,589 milijardi američkih dolara. Stoga ne iznenađuje da je Japan primio najveći broj Nobelovih nagrada za znanost u Aziji.

Dok Zapad kultivira snažno softversko tržište, iza kojega stoje nekonvencionalno razmišljanje i investitori za inovativne nove tvrtke, uspješni japanski proizvođači nastavljaju poboljšavati i nadograđivati ono što im najbolje ide: hardver razvijen iz duboko usađene vjere u precizna tehnička znanja.

Naša će zajednička budućnost izrasti iz susreta tih dvaju svjetova i društvenih evolucija nadopunjenih i omogućenih objema stranama.

Poticanje inovacija

Ne može se poreći da bez hardvera velike preciznosti kao sučelja za postojeći softver – i njegovog kontinuiranog poboljšavanja – takve promjene neće biti moguće. Za ovakav napredak jednako je nužno održavati i ulagati u specijalizirana tehnička znanja. Japan to i dalje radi najbolje.

U želji da postane tvrtka koja je uistinu neophodna svojim klijentima i društvu, Epson u potpunosti utjelovljuje tu filozofiju, izrađujući hardver velike preciznosti i integrirajući načela tehnologija „monozukuri”i sho - sho - sei(učinkovite, kompaktne i precizne) u sve svoje proizvode. Ne želim reći da nije postojalo jedno razdoblje kad se tvrtka udaljila od svojih korijena i bila više usmjerena na konkurenciju nego na svoje klijente. Koja je svrha nadmašiti konkurenciju ponudom boljih funkcija i značajki ako one nisu bile klijentima potrebne? No tijekom nekoliko posljednjih godina ponovno smo naglasili svoje korijene u umijeću, preusmjerili tvrtku na klijenta i na opći cilj boljitka u cijelom svijetu. Dok naši brojni konkurenti prebacuju proizvodnju na vanjske resurse, mi smo se orijentirali na model poslovanja s vertikalnom integracijom, što znači da proizvode proizvodimo u vlastitim tvornicama i omogućuje nam da imamo ciklus pomoću kojega odgovaramo na potrebe klijenata u fazama dizajna i proizvodnje tih proizvoda. Epson potiče inovacije već 75 godina, a sada se usmjerava na inovacije u tintnoj tehnologiji, vizualnoj komunikaciji, nosivim tehnologijama i robotici. Tvrtka u tome ima dugogodišnju tradiciju: Epson je izradio prvi kvarcni sat na svijetu, prvo ručno računalo (Epson HX-20), prvi kompaktni, lagani digitalni pisač na svijetu i prvi tintni pisač u boji, čiji su naknadni modeli postignuća današnje tvrtke Epson. U središtu svega nalaze se klijenti i njihovo iskustvo upotrebe hardvera. Epson dnevno ulaže 1,4 milijuna američkih dolara (1,2 milijuna eura) u istraživanje i razvoj, ili točnije 5,2 % godišnjeg prihoda, radi postizanja najviših standarda u hardveru. 

Hardver će ostati konstanta

Uzmemo li kao primjer pametne naočale, uvidjet ćemo da su revolucionarne aplikacije razvijene za proširenu stvarnost učinkovite tek onoliko koliko i pametne naočale koje su za njih dizajnirane. Epsonov uređaj Moverio dizajniran je za veći broj korisničkih aplikacija, a hardver obuhvaća jedinstveni binokularni OLED zaslon visoke razlučivosti za proširenu stvarnost na bazi silikona koji je dizajniran za rad u stresnim radnim okruženjima. Temeljeći sve proizvode na vlastitim izvornim tehnologijama, umjesto da dizajn i proizvodnju prepušta vanjskim dobavljačima, Epson može ne samo jamčiti kvalitetu proizvodnje, već i razvijati svoje proizvode od samog početka – osiguravajući na taj način da potrebe klijenta budu pokretač razvoja proizvoda u svim fazama. Surađujući nakon toga s programerima na izradi specifičnih aplikacija za pametne naočale Moverio, krajnji korisnik i dalje ostaje u prvom planu u tom prijelazu između hardvera i softvera. 

Od Silicijske doline do razvojnih laboratorija u Japanu svi su suglasni: hardver će ostati konstanta. Gledajući u budućnost, ekološki pogodan hardver imat će ključnu ulogu i u okretanju prema većoj održivosti u budućnosti u kojoj će učinkovit, kompaktan i precizan hardver pomagati tvrtkama i društvu u smanjivanju negativnog utjecaja na okoliš.

Stoga vjerojatno ne iznenađuje da usprkos velikom napretku softvera promjene neće biti moguće bez hardvera kao sučelja između čovjeka i softvera. Učinkovit i sofisticiran hardver velike preciznosti i dalje će biti prekretnica naše društvene evolucije koja će još desetljećima predstavljati i voditi digitalnu revoluciju budućnosti. Ostajući vjerna svojim korijenima u japanskom umijeću orijentiranom na klijenta, tvrtka Epson zasigurno će svojom usmjerenošću na ključne inovacije i isporuku najboljeg hardvera u klasi i dalje nastaviti predvoditi.